Napravili smo pregled nezakonitih radnji koje su banke koristile kako bi od svojih korisnika naplatile dodatni novac, a na koji po Zakonu nisu imale pravo.
Navedene nepravilnosti su dobrim delom već potvrđene od strane drugostepenih sudova i odavno su ušle u sudsku praksu, pa po tom osnovu oštećeni građani sa sigurnošću mogu da pokrenu sudski postupak i očekuju pozitivan ishod.
- Jednostrano povećavanje kamatne stope!
Do kraja 2011. godine banke su koristile odredbu ugovora koja je predviđala da ugovorenu kamatu mogu da povećaju u “skladu sa promenama poslovne politike”, što je značilo da ona kamata zbog koje je klijent došao u banku, nije važila do kraja otplate kredita, već je često menjana, tako što je povećavana a čime je povećavana i mesečna obaveza klijenta.
Sudovi su već doneli nekoliko desetina pravnosnažnih presuda u korist klijenata, Vrhvni sud je to odavno potvrdio, tako da oštećeni građani i firme mogu da pokrenu sudski postupak, ukoliko je banka primenjivala ovu odredbu.
2. Naplata kredita po višem tipu kursa!
Često se dešavalo da banka kredite, koji su indeksirani u evrima ili švajcarskim francima, korisniku isplati po nižem kursu (kupovni ili srednji), a naplaćuje po višem (srednji ili prodajni). Banka se na taj način bogatila od klijenta jer mu je isti novac u devizama računala različito kada treba da mu isplati kredit i kada treba da ga naplati.
Primer: kredit je odobren u iznosu do 1.000 evra, ali je u dinarima isplaćen po kupovnom, najnižem kursu (recimo po 117 din), ali ga je banka naplaćivala po srednjem, ili još gore, po prodajno kursu. Prodajni kurs su banke često formirale po sopstvenim potrebama, pa smo imali slučajeve da je prodajni kurs u banci nekoliko dinara veći od prodajnog kursa NBS.
Ovakvo postupanje je suprotno članu 15. Zakona o obligacionm odnosima, i već je sankcionisano a nekoliko pravnosnažnih presuda!
3. Nezakonita stopa zatezne kamate!
Zakonom o visini stope zatezne kamate, do 2012. je bila predviđena visina ove stope na dinarska dugovanja, dok se na devizna koristila sudska praksa koje je predvidela obračun domicilne kamate centralne banke valute u kojoj je kredit isplaćen (Evropska centralna banka za evro kredite i Švajcarske narodne banke za kredite u francima).
Uprko tome, neke banke su ugovarale svuoju zateznu kamatu što je bilo potpuno nezakonito. Tako smo imali primer Prokredit banke koja je naplaćivala zateznu kamatu od 180% godišnje na evro kredite, Eurobanka sa 36,5% na iste kredite, ili Crediagricol banka koja je naplaćivala 0,1% dnevno! Ima tu još banaka koje su ugovarale, recimo nominalna kamata plus 3% ili više procenata za slučaj docnje.
Nakon 2012, kada je promenjen Zakon o zateznoj kamati, propisane su stope i za devizne kredite, ali su neke banke nastavile svoju politiku, koja je takođe sankcionisana sa nekoliko desetina pravnosnažnih presuda u korist kijenata!
4. Troškovi obrade kredita!
Već postoji i stav Vrhovnog suda, da banke nisu smele da naplaćuju ovaj trošak, jer sva zarada banke mora biti sadržana u kamati koju banka obračunava. Već je doneto i nekoliko desetina pravnosnažnih preesuda u korist klijenata!
5. Provizija za Nacinalnu korporaciju – stambeni krediti!
Smatramo da banke ni ovaj svoj trošak nisu smele da naplaćuju od klijenata na ovaj način, već su ga morale uračunati u kamatu. Ovde je osim ZOO, prekršen i Zakon o osiguranju, jer imamo slučaj da treće lice (korisnik kredita), plaća osiguranje za nešto gde nije osiguranik, odnosno korisnik plaćene polise, već je to banka.
Do ovog trenutka, doneto je oko 7 prvostepenih presuda u korist klijenta (ima i jedna u korist banke), a očekujemo da neka odnjih uskoro postane i pravnosnažna nkon čega bi bila formirana čvršća sudska praksa.
Pozivamo sve one koji žele da ostvare pravo na povrćaj svog novca, da provere svoje ugovore ili nam se jave radi provere istih. Iznosi koji se mogu dobiti tužbom, zavise od visine kredita, a često mogu biti i po nekoliko hiljada evra ili franaka!