Podizanje kamata na stambenim kreditima u CHF I-deo

Ponavljamo analizu kojom želimo da pokažemo na koji način i u kom iznosu su navedene tri banke, podizanjem kamata na već isplaćene kredite, naplatile dodatni novac od svojih klijenata.

 

Analiza je pravljena 19. novembra 2011. godine.

 

Uzeli smo po jedan realan, postojeći primer kredita iz tri različite banke, u ovom slučaju Pireus, Rajfajzen i Komercijalne banke.

 

1)  Prvi primer je kredit podignut u Pireus banci, polovinom 2008 god, na iznos od 90.000 chf, sa rokom otplate od 360 meseci. Inicijalna kamata po kojoj je isplaćen kredit je 3,9% i u ugovoru je iskazana kao promenjiva nominalna kamatna stopa, s tim što u zagradi stoji da se NKS sastoji od Osnovne kamatne stope banke uvećane za marginu banke!! U trenutku pravljenja ove analize, na sajtu Pireus Banke nismo uspeli da nadjemo podatke o Osnovnoj kamatnoj stopi, niti šta je formira.  

Ono što je specifično u ovom slučaju je da je, iako u ugovoru i na planu otplate piše da je kamata 3,9 %, prve 3 rate su obračunate i plaćene po kamati od 4,9%, koja se nigde ne pominje!? Nakon 3 meseca otplate kamata je porasla na 6,9%.Kasnije je spuštena na 6,1% i zadržala se na trenutnih 5,9%.

U tom periodu, banka je više naplatila ukupan iznos od 4.350 chf, što predstavlja razliku između iznosa ukupno  plaćenih rata, obračunatih sa kamatama koje je diktirala banka i ukupnog iznosa rata, obračunatih u skladu sa ugovorenom kamatom, odnosno u prvobitnom iznosu od 420 chf.

 

 

2)  Drugi primer je kredit podignut polovinom 2007 god kod Raiffeisen Banke, na iznos od 46.000 chf, sa rokom otplate od 300 meseci. Kamata je u Ugovoru iskazana kao promenjiva kamatna stopa u iznosu od 4,4%, gde su promene kamatne stope uslovljene btinim promenama tržišnih uslova, kao što su promene shodno zahtevima Centralne banke ili bitne promene na domaćem ili inostranom tržištu.

Kredit je isplaćen polovinom 2007 i početna rata je bila 253 chf. SAMO prve 2 rate su plaćene u tom iznosu, da bi zatim rate bile povećavane u skladu sa povećanjima kamate, a nakon poslednje promene kamata iznosi 5.55%.

U tom periodu, banka je više naplatila iznos od 1.312 chf, što predstavlja razliku između iznosa ukupno plaćenih rata, obračunatih sa kamatama koje je diktirala banka i ukupnog iznosa rata, u varijanti da su plaćane u ugovorenom iznosu od 253 chf.

 

 

 

3)  Treći primer je kredit podignut početkom 2008 god kod Komercijalne Banke, na iznos od 75.000 chf, sa rokom otplate od 360 meseci. Kamata je u Ugovoru iskazana kao promenjiva kamatna stopa u iznosu od 4,35%, gde su promene kamatne stope uslovljene kretanjem prosečnih kamatnih stopa, koju za ovu vrstu posla na teritoriji Republike Srbije obračunavaju prvoklasne banke!!!

Kredit je odobren početkom 2008. i prvih godinu dana otplate rata je bila 370 chf. U martu 2009. kamata je povećana na 5,25% a rata u iznosu 408 chf do danas je nepromenjena.

U tom periodu, banka je dodatno naplatila ukupan iznos od 1.175 chf, što predstavlja razliku između ukupnog iznosa plaćenih rata, obračunatih  po kamatama koje je diktirala banka i ukupnog iznosa rata, u varijanti da su plaćane u ugovorenom iznosu od 370 chf.

 

ZANIMLJIVO  JE DA  SE PRILIKOM POREDJENJA OVA TRI KREDITA I PRAĆENJA UTICAJA „TRŽIŠNIH USLOVA“ UOČAVA DA TI USLOVI NISU U ISTOM INTEZITETU I U ISTO VREME UTICALI NA PROMENU KAMATNIH STOPA KOD OVE TRI BANKE. U TRENUTKU KADA SU „TRŽIŠNI USLOVI“ PRIMORALI PIREUS BANKU DA PODIGNE KAMATU SA 3,9% NA 6,9% (OKTOBAR 2008), TI ISTI USLOVI NISU UTICALI NA KAMATE RAIFFEISEN BANKE, KOD KOJE JE KAMATA U OVOM PRIMERU U TOM PERIODU MIROVALA, KAO NI KOD KOMERCIJALNE BANKE GDE JE UVEĆANJE USLEDILO U MARTU 2009, ALI NE U ISTOJ VISINI. ZAKAŠNJENJE U POVEĆANJU KAMATE KOMERCIJALNE BANKE I NE TREBA DA ČUDI, JER SE TA BANKA I NIJE RUKOVODILA PROMENOM SOPSTVENE POSLOVNE POLITIKE VEĆ SE UGLEDALA NA POSLOVNE POLITIKE DRUGIH BANAKA (bar tako stoji u ugovoru o kreditu).

 

ZANIMLJIVO JE I TO, DA JE OD OVE TRI BANKE, SAMO PIREUS BELEŽILA POSLOVNI GUBITAK U POSLEDNJE 2 GOD, DOK SU DRUGE DVE U POSLEDNJE 3 GOD U DOBITKU, PA SE POSTAVLJA PITANJE STVARNIH RAZLOGA PODIZANJA KAMATA.

 

TO JE SAMO JEDAN OD DOKAZA DA SU BANKE KAMATE KREIRALE PO SOPSTVENIM POTREBAMA I ŽELJAMA.

 

Napominjemo, da u Ugovorima ove tri banke, u odredbama o visini kamatne stope, nema preciziranja da se kamatna stopa određuje na osnovu Libor-a, ili neke druge referentne kamatne stope, niti marže banke, pa je u skladu sa tim ovaj proračun i napravljen. Proračun za banke koje su imale iskazan Libor i maržu je nešto složeniji, ali uskoro ćemo izneti i po jedan takav primer.

 

Takodje, ovo su samo primeri kredita indeksiranih u CHF valuti, a isto je radjeno i po kreditima indeksiranim u EUR-ima.