U proteklih nekoliko dana smo dobili informacije od naših članova da ih Raiffeisen banka poziva na razgovor u vezi sa kamatnim stopama, gde im se nude povoljnije kamate za otplatu postojećih stambenih kredita.
Imali smo uvid u jednu od tih ponuda. Radi se o predlogu banke da fiksnu kamatnu stopu ( u ovom primeru je to 4,4% ), koja nakon početka primene Zakona o zaštiti finasijskih korisnika mora ostati nepromenjena do kraja otplate kredita, prebaci u promenljivu kamatu sa učešćem referentne vrednosti Libor na koju bi se dodala fiksna marža od, u ovom slučaju 3,65%.
Banka na ovaj način želi da zaštiti svoju zaradu od očekivanog rasta Libora u narednom periodu, tako što bi rizik povećanja Libora prebacila na klijenta. O čemu se radi? Vrednost 6-mesečnog Libora u ovom trenutku je 0,13 sa tendencijom postepenog rasta. To znači da bi ukupna kamata za ovaj primer u ovom trenutku bila oko 3,8% (umesto fiksnih 4,4%).
Kome to više odgovara, banci ili klijentu?
Već smo rekli da bi banka deljenjem ukupne kamate na fiksni i varijabilni deo osigurala vrednost svoje zarade koja bi konstantno iznosila tih 3,65% marže. U slučaju da Libor nastavi da raste, a istorijski pokazatelji govore da je njegova maksimalna vrednost u poslednjih 5 god bila i do skoro 3%, korisniku koji prihvati ovaj predlog ukupna kamata bi porasla (3,65 + 3). U slučaju da Libor nastavi da raste, a kamata ostane na fiksnom nivou (sadašnjih 4,4%), jedini gubitnik je banka, jer bi joj se učešće zarade u ukupnoj kamati rastom Libora smanjilo. Treba uzeti u obzir i da vrednost Libora poslednjih 6-7 meseci lagano raste.
Pozivamo sve na oprez i da dobro razmisle pre bilo kakvog prihvatanja ovakve ponude. Treba uzeti u obzir dugoročnost ovih kredita i da ponuda u ovom trenutku deluje primamljivo, ali da je u budućnosti moguća njena znatna korekcija na štetu klijenta. Fiksna kamata garantuje isti iznos mesečne rate do kraja otplate kredita, dok promenljiva kamatna stopa sa sobom nosi neizvesnost potencijalnog rasta Libora.
Podsećamo da bi, primenom ovakve kalkulacije na period kada su ovi krediti isplaćeni, marža bila znatno manja, jer je tada Libor bio osetno veći, kao i na činjenicu da su banke u to vreme uglavnom nudile tu vrstu kamate sa maržom od oko 2,5%, sa izuzetkom KBC banke koja je imala 1% marže u ponudi.
Iskustvo nas je naučilo da banke nemaju interes da nude “povoljnije” uslove svojim korisnicima, jer bi to značilo da idu na svoju štetu, osim kada se iza toga krije isključivi interes banke.
Zato savetujemo oprez a svi koji imaju bilo kakvu nedoumicu oko ove i sličnih ponuda mogu da nam se obrate za savet ili svoje iskustvo, predloge ili zapažanja podele sa ostalim korisnicima na Forumu koji se nalazi na našem sajtu.