Posledice Zakona o zaštiti korisnika

Najviše žalbi na otplatu kredita, tekuće račune i platne kartice. Čak 70 odsto više primedbi.

Građani su, sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, svoje probleme sa bankama, preneli na NBS. Glavna banka je za pola godine primene novog Zakona primila 70 odsto više prigovora i pitanja klijenata nego za isti period prošle godine. Klijenti su se najviše žalili na rad banaka – čak 86 odsto, i to na kredite (68%), tekuće račune (13,4%) i platne kartice (10,8%).

Iako NBS nema informacije o konkretnim tužbama građana koji su oštećeni, dve banke su već kažnjene zbog nepoštovanja propisa.

– Skoro sve banke su sa klijentima zaključile ili su u postupku zaključenja aneksa ugovora, čime je obezbeđeno da ugovorenu promenljivu kamatnu stopu banka ne može da menja jednostrano – kažu u NBS. – Na ovaj način realizuje se jedan od osnovnih ciljeva donošenja ovog Zakona, a to je podizanje nivoa zaštite korisnika.

U Udruženju EFEKTIVA  kažu da su osnovni pozitivni odjeci implementacije zakonske regulative smanjenje mesečnih anuiteta klijentima banaka koji su bili izloženi jednostranom podizanju kamata i marži u svojim kreditima.

– Zakonom je, što je veoma bitno, uvedena institucija kažnjavanja banaka koje ga prekrše, što smo imali prilike da vidimo i na delu – kaže Dejan Gavrilović, predsednik Efektive. – Njime su ukinute provizije za gašenje računa, ali su neke banke odmah reagovale uvođenjem provizije za otvaranje računa ( Pro Credit banka npr. ).

– Od početka primene Zakona, građani su se najviše javljali u vezi sa aneksima koje su banke nudile u sklopu primene Zakona. Sada se u najvećem broju slučajeva, korisnici kredita žale na prethodno povećane kamate, raspituju o mogućnostima za povraćaj novca, uglavnom misleći da se novi Zakon na to odnosi.

Ostali problemi

Mada je novom regulativom ograničena samovolja banaka, njom nije rešen veliki broj drugih problema.

– Zakon se nije dotakao novca naplaćenog u periodu pre 5. decembra, a ostavio je stare kredite za naplatu po kursevima koje banke diktiraju, po provizijama za prevremenu otplatu koje idu i do 3 odsto – kažu u Efektivi. – Upravo je to ono na šta se klijenti najviše žale u ovom trenutku.

Najčešći prigovori

– usklađivanje postojećih ugovora sa Zakonom

– Neblagovremeno obaveštavanje jemaca o postojanju neizmirenog dugovanja glavnog dužnika, odnosno njihovoj obavezi da izmire dug

– Poteškoće u otplati dugovanja

– Nemogućnost da se izvrši refinansiranje dugova, naročito kada se radi o potraživanjima banaka koja su indeksirana u švajcarskim francima

– Problemi pri prevremenoj otplati kredita

– Obračun kamate na dug po kreditnoj kartici

– Neobaveštavanje o uvođenju naknade za održavanje računa i naplaćivanje te naknade i kad na računu nema sredstava i/ili kad račun nije aktivan

 

Izvor: Novosti, 9.7.2012