Izgube li spor, banke bi morale vratiti ono što su zaradile na rastu švajcarskog franka i na rastu kamata. I to svima koji su podigli kredite!
Prenosimo ovaj tekst iz hrvatskih medija iz razloga što je situacija identična i kod nas. Ako uspeju oni, uspećemo i mi, i obrnuto…
Izvor: Večernji list, 30.04.2012.
Advokat Nicole Kwiatkowski, koja bi mogla postati hrvatska Erin Brockovich, očekuje da će osam banaka shvatiti ozbiljnost i utemeljenost tužbe koju je protiv njih podigla i da će sve završiti nagodbom! Reč je, podsećamo, o tužbi dva udruženja – Potrošač i Franak – u čije je ime ona podnela kolektivnu tužbu Trgovačkom sudu u Zagrebu zbog dva elementa iz prakse hrvatskih banaka.
Zašto su kamate rasle
Jedna od tih osam banaka, Erste banka, obavestila je javnost, kako je to i u obavezi, putem Zagrebačke berze, da je primila tužbu. A reč je, prvo, o kreditima u švajcarskim francima koji su na rub opstanka gurnuli mnoge porodice nakon što je franak jako narastao, a da stvar bude gora, i kamate su rasle u isto vreme. Advokatica tvrdi da su klijenti banaka morali biti obavešteni da je švajcarski franak valuta na čiji kursu u kunama Hrvatska narodna banka nema uticaja.
Zato se dogodilo da franak naraste 50 %, a da je kuna i dalje stabilna, da u Hrvatskoj nema inflacije. Banke su tvrdile da su se i zadužile u švajcarskim francima pa da ne mogu nikako učestvovati u podeli tereta koji je pao na leđa klijenata. Ipak, advokatica Kwiatkowski tvrdi da se banke nisu zadužile u francima, da o tome imaju neke dokaze, a i na sudu će biti razmotreni bilansi banaka iz kojih će biti vidljivo gde su se zadužile. Druga stvar zbog koje su banke tužene su kamate, u Hrvatskoj već godinama puno veće nego na zapadu, iako je inflacija podjednaka. Advokatica tvrdi da nije u skladu sa zakonom kad banka diže kamate i o tome samo obavesti dužnika, a ni reči ne kaže zbog čega se rast kamata dogodio.
Odnos prema potrošačima
– Kamate su na zapadu vezane uz neku referentnu vrednost, kao što je libor ili euribor, pa onda rastu ako ta stopa raste, a ne zato što se sastao upravni odbor banke i odlučio povećati kamatu – kaže Kwiatkowski.
Ističe kako je libor padao u trenutku kad je švajcarski franak rastao pa su kamate u tom trenutku trebale padati, a ne rasti kako se to dogodilo pa su tim dužnicima rate odjednom buknule na puno veće iznose. Klijenti banaka moraju dobiti obaveštenje o tome zašto je kamata narasla. U kamati treba biti uračunata i bankarska marža i mora se znati kolika je ona. Ovako, na zapadu su kamate na stambene kredite između 2,5 i 3 %, a u Hrvatskoj između 5,5 i 7 %!
Ako udruženja dobiju spor, banke bi morale sniziti kamate na kredite, objasniti klijentima od kojih elemenata se kamate sastoje i zašto rastu kad rastu. No, ne samo to, banke bi morale vratiti ono što su zaradile na rastu švajcarskog franka i na rastu kamata! Bili bi to veliki iznosi, koji bi znatno smanjili i dalje jako solidne dobiti banaka u Hrvatskoj. Zbog toga advokatica pretpostavlja da bi banke mogle pristati na nagodbu u kojoj bi morale vratiti samo deo tog novca, dok bi deo štete pretrpeli dužnici. Jer, ako udruženja dobiju ovu kolektivnu tužbu, pravo na odštetu imali bi svi koji su podigli kredite…