Reč je o najvećoj kolektivnoj tužbi koja se dosad vodila u Hrvatskoj, a pitanje nepoštenog poslovanja banaka dosad se nije razmatralo na hrvatskim sudovima
Izvor: Jutarnji list, 4.6.2012.
Poznata advokatska imena nisu uspela uveriti Trgovački sud u Zagrebu da kao neosnovanu odbaci tužbu udruženja Potrošač protiv sedam hrvatskih banaka zbog nedopuštene i nepoštene primene valutne klauzule u švajcarskim francima te jednostrane primene ugovora o kamatnoj stopi. Sudija Radovan Dobronić advokatima udruženja Potrošač naložio je ipak da preciziraju tužbu, što znači da će u tužbi za svaku banku morati navesti tačna razdoblja u kojima su se sklapali osporavani krediti.
Takođe im je naložio da odustanu od dela tužbe u kojima traže isplatu razlike koja je nastala zbog viših rata. – Odustanite od tog dela ili ću vam to sam odbaciti – upozorio je Dobronić, na šta su advokati obavezali da će u sledećih 60 dana upotpuniti tužbu i maknuti sporni deo.
Kako su kasnije izjavili, to ne znači da će u slučaju pobede na Trgovačkom sudu dužnici u francima izgubiti pravo na naknadu štete, nego će to svoje pravo morati tražiti u drugom postupku, a Nicole Kwiatkowski, jedna od advokata koja zastupa udrugu Franak, kaže da za ostvarivanje prava nije nužno biti član udruge Franak koja je i inicirala celi postupak protiv hrvatskih banaka.
– Očekivanja su ista, a sada raspravljamo o procesnim formalnostima. Pokušavamo dokazati da su banke u konkretnom slučaju nepošteno postupale – rekla je Kwiatkowski. Dodala je da je u Hrvatskoj oko 100.000 osoba diglo kredite u švajcarskim francima. Među njima je i Dunja Bičanić čija je prvobitna rata od 2600 kuna u jednom trenutku prešla iznos od 6000 kuna. – Očekujem pobedu u ovom slučaju – rekla je kratko Bičanić.
Strategija banaka
Reč je o najvećoj kolektivnoj tužbi koja se dosad vodila u Hrvatskoj, a pitanje nepoštenog poslovanja banaka dosad se nije razmatralo na hrvatskim sudovima. Upravo na raspravi o kolektivnosti bankarski advokati temelje svoju strategiju odbacivanja tužbe kao neosnovane.
Iako se udruga Potrošač pozvala na Zakon o zaštiti potrošača i njegove odredbe koje se odnose na tužbu za zaštitu kolektivnih prava potrošača, advokati banaka tvrde da se Potrošačevi advokati zapravo pozivaju na odredbe Zakona o parničnom postupku, tačnije član 502. koji takođe uređuje kolektivne tužbe.
Njihovo insistiranje da advokati udruge misle upravo na taj član postaje jasnije kada se u obzir uzme da je Sabor u izmenama i dopunama tog zakona 2011. godine izglasao da će taj član važiti tek nakon ulaska Hrvatske u Evropsku Uniju.
Stoga tužbu smatraju neosnovanom i traže od suda da je odbaci jer Hrvatska još nije članica EU.
Potrošač i dalje insistira na Zakonu o zaštiti potrošača i smatraju da na njegovim temeljima treba nastaviti postupak.
Čini se da je sudac prekinuo ovo važno pitanje o kojem ovisi nastavak procesa, otvorivši usput i pitanje ustavnosti saborskih izmjena pojedinih zakona.
Dobronić je, naime, izrazio zabrinutost i čuđenje da temeljni procesni zakon države zavisi od jedne buduće i neizvjesne okolnosti kao što je ulazak u EU. – Nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može reći kada će i hoće li uopšte Hrvatska ući u EU – rekao je Dobronić, koji smatra da zbog toga procesna pravila ne smeju umanjivati materijalna prava kakva postoje u Zakonu o zaštiti potrošača. Advokati Potrošača smatraju da upravo taj zakon daje potpunu procesni i materijalni temelj, što je, čini se, uvažio i sudija Dobronić.
Krešimir Ljubić, advokat Privredne banke Zagreb, zatražio je da se postupak prema toj banci razdvoji. – Svaka banka ima svoju specifičnu situaciju i zahtevamo da se postupak razdvoji – kazao je Ljubić, čemu su se tužitelji usprotivili jer bi to znatno produžilo i poskupelo postupak. Kako i advokati ostalih banaka, nisu preterano insistirali da se uvaži zahtev PBZ-a, zamolili su sudiju da donese odluku.
On je odbacio PBZ-ov zahtev za razdvajanjem, obrazloživši to ekonomičnošću postupka.
To, međutim, ne znači da u narednom razdoblju nije moguće razdvajanje postupka. Ili, kako je upozorio sudija Dobronić: – Molio bih javnost da ne pomisli kako je reč o tome da se banke brane ujedinjene. Svaka od njih u specifičnoj je situaciji i nije rečeno da će sve imati jednakog uspjeha ili neuspeha u ovom postupku.